Biserka Goleš Glasnović rođena je 10. travnja 1958. u Novom Mestu kao jedino dijete Dragutina Goleša i Branke Goleš rođene Jurić. Od ranog djetinjstva živi u Zagrebu gdje je završila Osnovnu školu Stenjevec i IV. Gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu diplomirala je hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti 1983. Majka je triju kćeri: Maša (1979.), Manja (1985.) i Mea Marija (1991.) i supruga sveučilišnog profesora Antuna Glasnovića.

Zanimanje za pisanje pokazuje vrlo rano, a objavljuje od 2000. Objavila je tri zbirke pjesama: Priětelnice moe (Udruga Janjevo, Zagreb, 2000.); Sasvim blizu (Udruga Janevo, Zagreb, 2004.) i Može i bez naslova (Stajergraf, Zagreb, 2008.), tri ciklusa pjesama u književnom časopisu Mogućnosti: Budi rijeka ( Mogućnosti, Književni krug Split, Split 2002., 10/12, 121 -142.) i Nebopis ( Mogućnosti, Književni krug Split, Split, 2006. 7/9, 52- 65.) i Neka mi se smiluje rame Tvoje ( Mogućnosti, Književni krug Split, Split 2012, 7/9, 68 – 71), ciklus Školjka svetoga Jakova u časopisu Dubrovnik (Dubrovnik, Matica hrvatska, ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2011., XXII, broj 3, 77 – 81.), nekoliko pjesama u raznim almanasima i zbornicima. Pjesma Sasvim blizu uvrštena je u almanah Jučer bih umro za te, a danas jer te nema ( Alineja d. o. o., UBIDUR Podravka, Koprivnica, 2004., str. 14.- ur. M. Pavković). U isti almanah Uvijek kad pomislim na tebe sljedeće godine uvrštena je pjesma Tvoja terina (str. 14.). Pjesmom Pred samostanom predstavljena je u knjizi V. Lončarevića, B. Petrača i N. Videk Hvaljen budi, Gospodine moj, Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu (Alfa, Zagreb, 2009., str. 619.), a pjesma Tihe koja se ne dvoumi uvrštena je u zbornik Nema vremena za uljepšavanje ( Gradska knjižnica Solin, Solin 2012., str.32.).

U suradnji sa slikaricom Dragicom Antolović objavila je slikovnicu Ružna Toja (Stajergraf, Zagreb, 2009.).

Recepcija njezinog stvaralaštva bila je stalna i poticajna. Održavala je književne večeri i predstavljala druge autore, primjerice knjigu S. Rozgaja Mladi Lisinski u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 29. prosinca 2008. u Zagrebu i poeziju A. Lisice Pjesnik noćnog sunca u knjižnici Staglišće 11. prosinca 2008., te knigu Hrvoja Čulića Mrači se, a tek je svanulo na Trećoj knjzi Mediterana 2011. Na Radiju Sljeme u emisiji Razgovor s poezijom, 8. listopada 2002. pročitane su njezine pjesme: Na poluotoku, Budi rijeka, Kao da ne postojiš i Mačka, a autorica je govorila  o svojoj poeziji.  Na Trećem programu hrvatskog radija emitirana je nagrađena priča Tempus fugit 1. 4. 2013. u emisiji Hrvatska proza, a 2. 4. 2013. putopis U zemlji čupavog pelikana u emisiji Dnevnici, pisma, govor u prvom licu. U časopisu Kaj (Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2009. 3, 25-27) objavila je tekst Svjetla se gase Šani boy povodom smrti jednog od najplodnijh hrvatskih scenografa Aleksandra Šandora Augustinčića. Voditeljica je tribine Umjetnost i znanost Alumnija AMACIZ na kojoj se predstavljaju poznati književnici i (ne)poznati stvaratelji inženjeri i znanstvenici.

      Rado putuje zapisujući. Od niza napisanih putopisa objavljen je putopis S anđelima u Crnogorskom glasniku (Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Zagreb, 2000. 15., 25- 26.) i Pun ruksak oblutaka ( Republika, Zagreb 2012., LXVIII, 24 – 28).

Profesorica je hrvatskog jezika u OŠ Tituša Brezovačkog u Zagrebu. Surađuje  s časopisima za učitelje hrvatskog jezika Metodički profili, Zagovor jezika hrvatskoga i Književnost i dijete  u kojima objavljuje stručne članke-eseje. Kao članica Povjerenstva i voditeljica literarne i literarno-likovne radionice sudjeluje na Danima janjevačke riječi: Zagreb, 2010., Kistanje, 2011.,  Janjevo 2012. i Zagreb, 2013.

Uredila je zbornik dječjih radova Ne želim rat nikada više ( Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 101. Brigade –Susedgrad, Zagreb, 2012.) i knjige Dopisivanje iz dvaju gradova ( Stajergraf, Zagreb, 2012.)

Pričom Tempus fugit osvojila je  drugu  nagradu za najbolju  kratku priču Mate Raos 2011., a putopisom Boje drva i boje sunca priznanje za najbolji hrvatski putopis 2012.

Blizak joj je i likovni izraz, akvarel, batik na papiru i izrada lutaka – Uskrsnih krasnica. Govori engleski jezik i služi se talijanski.